Blanka Ceković

2 5 Blanka Ceković

Blanka Ceković završila je studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenoga studija zaposlila se kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u Osnovnoj školi Augusta Šenoe u Zagrebu. Krajem 1995. godine primljena je u Knjižnicu „S. S. Kranjčević“, koja djeluje u sklopu Knjižnica grada Zagreba, na mjesto bibliotekara informatora na Odjelu za odrasle. Istovremeno je honorarno tri semestra na Pedagoškoj akademiji (danas Učiteljskom fakultetu) u Zagrebu vodila seminar iz hrvatskoga jezika (1995–1997). Godine 1996. upisala je studij knjižničarstva, na kojemu je diplomirala 1999. godine stekavši zvanje diplomiranog knjižničara.

Od 1. svibnja 2000. godine radila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Knjižnici Zavoda za slavensku filologiju na poslovima katalogizacije, klasifikacije, predmetne obrade te retrospektivne obrade građe. Vodila je radionice za kolege knjižničare i vanjske suradnike na poslovima retrospektivne katalogizacije kad je na Fakultetu započeo rad na projektu Sustav znanstvenih informacija – podsustav humanistika. U Knjižnici Zavoda za slavensku filologiju korigirala je i dopunjavala zapise vanjskih suradnika u e-katalogu. Bila je član radne grupe koja je početkom 2004. godine izradila Programsku osnovu za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta. Iste godine primila je nagradu Fakulteta za poseban doprinos u radu. Zajedno s kolegama iz drugih knjižnica na Fakultetu radila je na pripremama za migraciju podataka u novi knjižnični program. Od 2000. godine stalno se stručno usavršava na skupovima, seminarima i radionicama za knjižničare.

Uz knjižničarske poslove surađivala je i u Leksikonu hrvatske književnosti – djela za koji je, pod vodstvom akademkinje Dunje Fališevac, napisala sljedeće natuknice: Lajtmanuška deputacija (Becić, Ferdo), Legenda o Amisu i Amilu (Livadić, Branimir), Medvedgradski jastrebovi (Mayer, Milutin), Piloti vlastitih snova (Stopar, Bogdan), Pustolovine Sebastijana Pikulice (Hühn, Ivo), Pavlinski zbornik, Pismo Nikole Modruškog, Nebeska hrana (Mulih, Juraj).

Od 1. srpnja 2008. godine radi kao voditeljica knjižnice Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, gdje kao jedini zaposlenik u knjižnici radi sve knjižnične poslove. Uz redovne poslove – s korisnicima (znanstvenicima, doktorandima, studentima, stranim slavistima), nabavu građe (knjižnica održava veliku razmjenu izdanja s pojedincima i ustanovama), formalnu i sadržajnu obradu građe –  prilikom posjeta skupina učenika, studenata, stranih znanstvenika, udruga i strukovnih društava priređuje izložbe knjiga i časopisa iz fonda Staroslavenskoga instituta te upoznaje posjetitelje s radom Instituta i knjižnice, mentor je kolegama na stručnom osposobljavanju i radi rekatalogizaciju građe u okviru integriranoga knjižničnoga sustava.

Član je Zagrebačkoga knjižničarskoga društva, u čiji je Upravni odbor izabrana 2012. godine kao predstavnik specijalnih knjižnica.

Od 2009. do 2013. kao knjižničar zaposlen u Staroslavenskom institutu radila je na projektu, pod vodstvom prof. dr. sc. Matea Žagara, pripreme kritičkoga izdanja glagoljskoga Misala hruackog, koji je 1531. godine objavio biskup Šimun Kožičić Benja.

Znanstvena bibliografija

  1. Jezik Misala hruackoga Šimuna Kožičića Benje: glagolski oblici“, Slovo: časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, 60, 2010., str. 133–166. (u suautorstvu s Ivanom Sanković i Mateom Žagarom)
  2. Dvojina u Misalu hruackome Šimuna Kožičića Benje“, Fluminensia: časopis za filološka istraživanja, XXIV/1, 2012., str. 143–156. (u suautorstvu s Ivanom Eterović)
  3. „Grafematika i grafetika Kožičićeva misala“, Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju: Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenoga skupa povodom 110. obljetnice Staroslavenske akademije i 60. obljetnice Staroslavenskoga instituta, ur. Vesna Badurina Stipčević, Sandra Požar i Franjo Velčić, Staroslavenski institut, Zagreb, 2015., str. 321–338. (u suautorstvu s Ivanom Eterović i Mateom Žagarom)
  4. „Imenice u Misalu hruackome Šimuna Kožičića Benje“, u: Jezik Misala hruackoga: Studije o jeziku Misala Šimuna Kožičića Benje (1531.), ur. Mateo Žagar, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2015., str. 59–79.